1620. g.

- U mletačko-dalmatinskom popisu bosanskih pašaluka za Viroviticu je zabilježeno da je čvrst grad, okružen zidovima s jednom utvrdom u kojoj je smješteno topništvo, da grad i utvrda mogu imati 300 kuća i oko 400 ljudi sposobnih za oružje, a u njemu da stanuju i brojne age.

O Virovitici i okolnim mjestima kao naseljima i njihovu izgledu za osmanske vladavine, podaci su vrlo uopćeni i manjkavi, a uz to i posve nepouzdani. Na temelju tih podataka stvara se zapravo nepostojeća slika Virovitice u to doba, slika koja gotovo ni malo ne odgovara stvarnosti. Naime, sama činjenica da je Virovitica dugo vremena bila kraljevski posjed, gdje su povremeno navraćali ugarsko-hrvatski kraljevi i članovi njihovih obitelji, podsvjesno navodi na zaključak, da je riječ o dobro utvrđenom gradu s kaštelom i drugim zdanjima, koja su Turci svakako morali zateći prilikom osvajanja. Po logici same stvari, takvu načinu razmišljanja ništa ne proturječi i čini se vrlo razložnim, ali za njega nema nikakvih drugih uporišta i dokaza osim golih pretpostavki. U tom pogledu kao jedini dokaz mogli bi donekle poslužiti slikovni prikazi Virovitice iz 1684. godine, ali oni još više zamućuju pogled i vode istraživača na stranputicu. Pogotovo ako se ima na umu da su isključivo nastali kao plod mašte slikara i bakropisaca, a da nitko od njih nikada nije ni vidio Viroviticu ili bilo koje drugo mjesto na tom prostoru. S obzirom na to, ti su prikazi, unatoč privlačnosti i grafičkoj vrijednosti, neprihvatljiva osnova za stvaranje predodžbe o Virovitici, u vremenu o kojemu je riječ, pa ih valja gotovo u cijelosti odbaciti. Ali ne samo to nego i osloboditi se ustaljenih mišljenja koja se ne temelje na vjerodostojnim opisima i povijesnim izvorima. Jedino na taj način moguće je prevladati postojeće zablude i doći, makar i u mutnim obrisima, do približne slike Virovitice i okolnih mjesta prije tri stotine i više godina.

Prema mletačko-dalmatinskom opisu bosanskoga pašaluka iz 1620. godine, Virovitica je čvrst grad, okružen zidom, s jednom utvrdom na kojoj su postavljeni dosta brojni topovi. Varoš i utvrda mogu imati oko 300 kuća i 400 ljudi sposobnih za oružje. Osim kapetana u varoši uvijek stanuju brojne turske age.

Slijedeći je opis bosanskoga pašaluka iz 1626. godine, a pribilježio ga je carski poslanik Atanasije Georgiceo. Sadržaj toga opisa potpuno je isti kao prethodni, pa nema razloga sumnji da je to zapravo dorječan prijepis mletačko-dalmatinskog opisa. I u tom navodno Georgiceovu opisu stoji da je Virovitica čvrsti grad opasan zidom, ima jednu utvrdu s većim brojem topova, oko 300 kuća i 400 ljudi sposobnih za oružje, a u njoj stalno borave kapetan i turske age.

2001- © Copyright by D@nijel.info