Virovitica
početkom turske okupacije
Nekoliko
dana potom Turci su zaskočili i ubili nekog "rottmeistera"
Petrića, koji je stražario u šumi. Šesnaestoga rujna, nedaleko
Virja, Turci su uhvatili Jančija iz Virova i volhovečkog
slugu Ivana i odveli ih u Viroviticu. Virovitički dizdar
Hasanaga, pustio je Jančija na slobodu uz otkupninu.
U
istom mjesecu, pod vodstvom vojvode Živka, ubili su haramiju,
zvanog Jantol od Save, kod Glogova zdenca, a njegova slugu
odveli u Viroviticu, odakle je uspio pobjeći.
Potkraj
rujna, dvije turske čete iz Virovitice i Brezovice, ugrabile
su petoro djece iz Ludbrega i Slanja, a zatim ih podijeliše
medu virovitičke i brezovačke age.
Šestoga
listopada, ugrabili su i tri djevojke iz okolice Virja i
odveli ih u Viroviticu. Vrlo uspješni u tome, bili su virovitički
Turci i 1622. godine.
Dvadesetoga
lipnja oteli su troje djece vlaškoga kneza Srđe i prodali
ih u Voćin.
Petnaestoga
srpnja postavili su zasjedu pokraj puta za Topolje kod Koprivnice,
sačekali pet Cigana i odveli ih u Viroviticu.
Osmoga
kolovoza ugrabili su dvoje djece iz Toplice, koju je virovitički
harambaša zatim prodao.
Nekoliko
dana potom ubili su jednu Vlahinju kad se vraćala iz mlina.
Potkraj kolovoza turska četa iz Borove (Worowa) nedaleko
Virovitice, napala je brata kneza Srđe i ubila ga.
Početkom
rujna oteli su Turci iz Virovitice, dva dječaka iz sela
Mučna, a deset dana potom zajedno s Turcima iz Voćina uhvatili
su još sedam osoba iz Koprivnice i podijelili ih medu virovitičke
age.
Na pljačke i otimačine, paleže i odvođenje ljudi, uzvraćali
su Turcima krajišnici đurđevačke i koprivničke kapetanije
još većom mjerom. Zakon oko za oko, zub za zub, sve teže
je pogađao Turke i stanovništvo u okolici Virovitice, pa
su u to doba česte pritužbe budimskih beglerbegova protiv
zapovjednika i vojnika đurđevačke i koprivničke kapetanije,
zbog povreda i gruboga kršenja mira između Osmanskog Carstva
i Austrije. Među ostalim, beglerbegovi su se žalili palatinu,
Nikoli Eszterhazyju na provale, pljačke i pustošenja, otimačine
i odvođenje ljudi iz sela i naselja u okolici Virovitice,
Brezovice i Novaka. O tim prilikama rječito govori također
pismo Tome Natulja od 15. srpnja 1644. godine, u kojemu
moli zagrebačkoga biskupa Martina Bogdana da zaštiti stanovnike
Vaše i okolice od progonstava i nasilja đurđevačkoga kapetana
i ostalih vojnih zapovjednika. Slične nevolje pratile su
to stanovništvo i dalje pa je ono, da se održi, bilo prisiljeno
davati i plaćati ne samo turskim spahijama, nego i vojnim
zapovjednicima u hrvatskoj krajini do oslobođenja ispod
osmanske vlasti.
Prikaz
virovitičke fortifikacije iz 17. stoljeća
