|

1748.
g.
-
Na sjednici Županijskog vijeća u Osijeku, 27. ožujka, u 13.
članu donesena je odluka da se franjevcima u Virovitici dopušta
otvaranje ljekarne javnog značaja uz novčanu pomoć od 60 forinti
iz županijske kase.
Kad
je 1745. godine osnovana Virovitička županija sa sjedištem
u Virovitici, osjetila se potreba ljekarne javnog značaja.
Budući da su virovitički Franjevci desetak godina već imali
malu kućnu ljekarnu i braću ranarnike i ljekarnike u provinciji,
odvažili su se da otvore ljekarnu i liječničku službu i za
javnost, za potrebe građana i za cijelu virovitičku okolicu.
Da
svoj naum ostvare, obratili su se pismenom molbom Županijskom
vijeću u Virovitici i zatražili odobrenje i novčanu pomoć.
Županijsko vijeće je pod predsjedanjem velikog župana Ljudevita
Patačića od Zajezde, na svome zasjedanju u Osijeku, 27. ožujka
i slijedećih dana ožujka i travnja 1748. godine, donijelo
odluku, koja je zabilježena u 13. artikulu te sjednice, a
iz koje je vidljivo da se Franjevcima u Virovitici dopušta
otvaranje ljekarne javnog značaja i određuje skromna novčana
pomoć od 60 forinti iz županijske kase.
Stara
franjevačka ljekarna - lijevo
U
obrazloženju tog dopuštenja navodi se:
1.
Kraljevska vlast iz Beča pomaže sve što služi javnom dobru
naroda, a pogotovo sve što služi zdravlju, te u prikladnim
mjestima podiže zdravstvene ustanove koje opskrbljuje liječnicima
i ljekarnom.
2.
Od Osijeka do Virovitice na čitavom području virovitičke
županije nema ni liječnika ni ljekarne, a pretežni broj
članova županijskog vijeća stanuje u Virovitici kao i sam
župan.
3.
Oci Franjevci su spremni ljekarnu podići ne samo za svoje
osobno dobro nego i za javnost i radi toga im treba izići
u susret.
Na
kraju se izričito traži da Franjevci primljenu pomoć od
60 forinti upotrijebe isključivo za uređenje ljekarne i
da o tome dadu potrebne potvrde Županijskom vijeću. Traži
se da u ljekarnu namjeste svoga brata - vještaka ljekarnika.
Izvadak iz Županijskog zapisnika je prepisao i ovjerovio
Antun Špišić de Jappa, zaprisegnuti notar virovitičke županije
(AVS 18. br. 16a).
Kad
je dopuštenje dano, kućnu ljekarnu i ranarničku službu u
virovitičkom samostanu vršio je fra Kuzma Hagn, jer je fra
Bonifacije Gerber bio na ljekarničkoj praksi u Varaždinu,
gdje je tada najstariju franjevačku ljekarnu u Ladislavskoj
provinciji uspješno vodio otac Wolfgang Frauendienst, svećenik
- ljekarnik.
Povratkom
fra Bonifacije Gerbera (1750. g.) ljekarnika u Viroviticu
iz Varaždina, započinje razvoj i uspon virovitičke samostanske
ljekarne.
2001-
© Copyright by D@nijel.info
|