1871. g.

- 20. travnja - U ulici Ljubljani, nastao je požar koji se proširio u južni i istočni dio grada. U požaru je izgorjelo 856 kuća u sedam ulica, a 450 obitelji ostalo je bez krova nad glavom. O požaru je obavještena Kraljevska zemaljska vlada u Zagrebu i zatražena pomoć od 7000 forinti.

- 7. svibanj - U Zagrebu u Hrvatskom narodnom kazalištu za pogorjele Virovitičane izvedena je priredba, na kojoj je pročitana pjesma Augusta Šenoe "Za Virovitičane 1871".

Daljnji napredak Virovitice zaustavio je veliki požar 1871. godine, u kojemu je izgorjelo 856 kuća u 7 virovitičkih ulica, 450 obitelji ostalo je bez krova nad glavom.

Požar su skrivila djeca koja su se igrala u sjeniku negdje u ulici Ljubljani. Vrijeme je bilo vjetrovito, a stanovnici su se nalazili u vinogradima i na poljima. Vatra se vrlo brzo širila, jer su tada još zgrade, štaglji i koci bili pokriveni ili slamom ili šindrom. Iz Ljubljane vatra je zahvatila današnju Gajevu, zatim Suvaru ili današnju Stjepana Radića i širila se prema dvorcu, kojeg je zahvatila i krovište je izgor!jelo. Izgorjela je stara škola i cijela ulica u kojoj se nalazila. Crkva i sa-mostan te zapadni i sjeverni dio grada bili su očuvani. U toj katastrofi Virovitici je mnogo pomogla solidarnost grada Zagreba, kraljevska zemaljska vlada i sam car Franjo Josip koji je odredio da sve županije i gradske uprave na svom području organiziraju sakupljanje pomoći u novcu i naravi.

Tada je Osijek definitivno preuzeo sve funkcije kao županijsko središte. To je i formalno priznato 1874. godine, kad je sjedište virovitičke županije iz Virovitice preneseno u Osijek. Tim činom Virovitica je prestala živjeti kao administrativno središte najbogatije slavonske županije, postavši tek regionalno trgovište svoje bliže okolice. Još dugo zatim bio joj je uskraćivan i status grada.

2001- © Copyright by D@nijel.info