Joooooj... koliko zabavnih sličica... :o)
 
Na početnu stranicu...
O Virovitici...
To je ova stranica :o)
Pogledajte, ima tu svega
Sve o noćnome nebu
Tko je taj čije su ovo stranice
Prvi pravi Virovitički forum!
Virovitički WEBring
     
Stranice su rađene za kodnu stranicu ISO-8859-2 i prilagođene za pregled u M$ IE 4 i novijem

 


Netko će se zapitati - zašto nema riječi o novijoj virovitičkoj povijesti? Jednostavno, da bi povijest postala povijest, potrebno je vrijeme. Kako "povijest pišu pobjednici", povijest je sklona promjenama. Uvjerili smo se u to živeći u danima koje ovdje nećete naći spomenute. Prvo su nas učili jedno, da bi za par desetljeća govorili da to baš i nije bilo tako. Primjera je beskonačno puno. 

Zato, dozvolimo da povijest postane - povijest.
   

13. stoljeće

1234. g
*
Koloman, hrvatski herceg, daje sloboštine stanovnicima grada Virovitice - "de magna villa Wereuche". Poput drugih privilegiranih varoši, Virovitica također dobiva vlastitog suca, pravo slobodnog trgovanja i oslobođenje od kmetskih obaveza.
*
14. listopada - Bela IV, ugarsko-hrvatski kralj izdaje u Virovitici "Datum in villa Vereueca", povelju, kojom podjeljuje i potvrđuje povlastice gradu Samoboru.
*
16. studenog - Bela IV. izdaje u Virovitici "apud Wereuzha" - "Zlatnu bulu", kojom Zagreb dobiva privilegij slobodnoga kraljevskog grada.
*
21. studenog - Bela IV. izdaje u Virovitici "Datum in Wereucha", potvrdu, kojom potvrđuje povelju bana Dionizija o prodaji obavljenoj između bratstva Bratila i Jako te župana Abrahama i njegova brata Nikole.
*
Boraveći na Zečjem otoku, ugarsko-hrvatska kraljica Marija potvrđuje sloboštine gradu Virovitici iz 1234. g. te mu određuje međe.
*
U listini, koju je herceg Bela izdao stanovnicima mjesta Sv. Ambrozija, ističe se da su oslobođeni od vlasti virovitičkog župana - "a iurisdictione comitis de Vereucha".
*
Prvi se puta spominje župan virovitički i županija u dokumentu kojim vojvoda Bela došljacima sv. Ambrozija, na molbu, daje sloboštine i veli da su izuzeti ispod sudbenosti župana virovitičkog (comitis de Verocze).
1279. g.
*
28. ožujka - U Virovitici boravi Elizabeta Kumanka, a tu ju je posjetio sin Ladislav, ugarsko-hrvatski kralj.

 

14. stoljeće

1369. g.
*
Početkom lipnja u Virovitici se nalazi ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I sa ženom Elizabetom Kotromanić, pa tu izdaje nekoliko listina.
1391. g.
*
23. travnja - U Viroviticu je, na obilasku Slavonije nakon smrti kralja Tvrtka, došla ugarsko-hrvatska kraljica Marija.
1395. g.
*
7. siječnja - U Virovitici boravi kraljica Marija i tu izdaje posljednje povelje prije smrti.

 

15. stoljeće

1429. g.
*
1. rujna - Ugarsko-hrvatski kralj Sigismund, grad Viroviticu s kraljevskom palačom i drugim pripadnostima, zalaže za 10 000 forinti sinovima Nikole, vojvode de Marczaly.
*
10. travnja - Kralj Matija potvrđuje uvođenje u posjed utvrde i grada Virovitice, "Castrum et oppidum", braće Nikole i Jakoba Banffy, uz zalog od 24 000 forinti. Novu darovnicu za Viroviticu dobivaju od Vladislava II, pa ih 1491. godine u posjed imanja i varoši uvodi kaptol iz Budima.
*
Seljaci iz Donje Bukovice kod Virovitice pobunili su se protiv Pavlinskog samostana u Donjoj Bukovici.

 

16. stoljeće

1552. g.
*
1. kolovoza - Ban Nikola Zrinski javlja Tomi Nadasdyju, da Turci bez prekida opsjedaju Viroviticu.
*
2. kolovoza - Viroviticu je zauzela turska vojska, budući da zadnji zapovjednik virovitičke utvrde Juraj Brodjanin sa svojih 50 haramija nije mogao ništa učiniti pred naletom turskih nadmoćnih osvajača. Virovitica je pripojena Požeškom sandžaku, a središte je i istoimene kapetanije.
*
Najistaknutije područje prema granici u turskoj Slavoniji ima Virovitička kapetanija s najjačom posadom: 300 pješaka i konjanika.

 

17. stoljeće

1620. g.
*
U mletačko-dalmatinskom popisu bosanskih pašaluka za Viroviticu je zabilježeno da je čvrst grad, okružen zidovima s jednom utvrdom u kojoj je smješteno topništvo, da grad i utvrda mogu imati 300 kuća i oko 400 ljudi sposobnih za oružje, a u njemu da stanuju i brojne age.
*
6. prosinca - U izvještaju natkapetana u Koprivnici, o turskim provalama i nasiljima, posebno se ističu upadi virovitičkih Turaka "Werouitizer Tiirggen".
*
Prolazeći Slavonijom, poznati turski putopisac i diplomat Evlija Čelebi boravi i u Virovitici. Zabilježio je da su grad izgradili hrvatski knezovi, a osvojio ga Jahjapašić, da je četverokutnog oblika i obzidan šarampovima, da ima oko 100 kuća pokrivenih daskama i džamiju, te da u gradu boravi kapetan i gradska posada.
*
25. srpnja - Virovitica i virovitički kraj oslobođeni su turske vlasti. Vojska carskog generala Lesliea razmjerno lako iznudile su predaju kapetana Alibega Muftije. S osmanlijskom posadom na istok je osim 500 članova posade otišlo i oko 2300 turskih građana. Od tada do prve četvrtine 18. stoljeća, pod upravom je kraljevske Dvorske komore i kraljevskog Dvorskog ratnog vijeća.
1698. g. 
*
Virovitica je dobila povlastice komorskog trgovišta, ima određena regalna prava, ali njezini su stanovnici snosili jednake feudalne terete kao kmetovi.
*
Caraffina komisija izvijestila je da Virovitica ima 143 naseljene kuće i 44 želira, ukupno 183 domaćinstava.

 

18. stoljeće

1722. g.
*
5. listopada - Carska komora u Osijeku dopušta franjevcima da u Virovitici podignu ciglanu za proizvodnju cigle, a za gradnju novog samostana i crkve.
1726. g.
*
20. svibnja - Kraljevski fisk prodao je Viroviticu i okolna sela za 40 000 forinti knezu Josipu Folcku de Cordona.
1730. g.
*
Uprava Ladislavske provincije odredila je da se u virovitičkom samostanu drži provincijski studij moralke za braću klerike.
1735. g.
*
U Viroviticu dolazi brat Bonifacije Gerber, izučeni ranarnik, i u virovitičkom samostanu započinje ljekarničku službu u ljekarni, koja u početku služi samo potrebama samostana.
1745. g.
*
Prestankom uprave Dvorske komore i Dvorskog ratnog vijeća u Slavoniji, obnovljena je Virovitička županija. Podijeljena je na tri okružja: virovitičko, osječko i đakovačko. Prvim velikim županom imenovan je Ljudevit grof Patačić od Zajezde, svečano ustoličen 8. prosinca 1745. u Osijeku. U Osijeku je održana i prva Skupština Virovitičke županije.
1747. g.
*
26. rujna - U Virovitici je održana velika Skupština Virovitičke županije.
*
Na sjednici Županijskog vijeća u Osijeku, 27. ožujka, u 13. članu donesena je odluka da se franjevcima u Virovitici dopušta otvaranje ljekarne javnog značaja uz novčanu pomoć od 60 forinti iz županijske kase.
1749. g.
*
29. kolovoza - Darovnicom kraljice Marije Terezije virovitičko imanje s utvrdom dobio je prvi srijemski veliki župan, barun Marko Pejačević.
*
26. lipanj - Marija Terezija izdaje obitelji Pejačević privilegij da može održavati četiri godišnja sajma.
*
Na pokušaj vlastelina, baruna Marka Pejačevića da nametne nove feudalne terete u trgovištu krajem godine, građani su podigli bunu. Njihov je otpor bio slomljen te su morali prihvatiti novi oblik rente i ograničenje svoje samouprave.
*
Pobuna kmetova na imanju Antuna pl. Špišića u Bukovici, proširila se i na područje virovitičkog imanja. Nezadovoljni položajem, samovoljnim nametanjem radne rente i potaknuti zbivanjima na drugim vlastelinstvima, kmetovi virovitičkoga vlastelinstva započeli su bunu.
*
21. svibnja - U Viroviticu je stigla kraljevska komisija za ispitivanje bune.
1756. g.
*
Virovitica je od nekadašnjega komorskog trgovišta pretvorena u vlastelinsko trgovište pod vlašću feudalaca.
*
27. lipnja - Oko tri sata poslije podne, zadesio je Viroviticu snažan potres, koji se ponavljao 54 puta s jačim i slabijim pomicanjima tla. Virovitica je bila teško porušena, a oštećeni su i novoizgrađeni franjevački samostan i crkva.
1761.g.
*
Potpuno je dovršen franjevački samostan, u obliku zatvorene pačetvorine.
1752. g.
*
Nakon šest godina gradnje, dovršena je i otvorena crkva sv. Roka. Unutrašnje uređivanje trajalo je još oko dva desetljeća. I danas joj unutrašnjost krasi bogat i djelomično izvorno sačuvan barokni inventar.
1762. g.
*
U Virovitici je rođen Mirko Daniel Bogdanić, astronom i matematičar, autor mnogih rasprava iz matematike, astronomije i meteorologije. Umro je u Budimu 31. siječnja 1802. godine.
1772. g.
*
28. srpnja - Kraljica Marija Terezija izdaje Josipu Pejačeviću, povelju kojom njemu i njegovim sinovima daje grofovsku čast. Od tada se Josip grof Pejačević potpisivao s pridjevkom Virovitički.
1774. g.
*
U izvještaju Kraljevskog namjesničkog vijeća, zagrebačkom biskupu Josipu Galjuffu, navodi se da u Virovitici postoji pučka škola.
*
Prolazeći Slavonijom i Srijemom, njemački putopisac Fridrich Willim von Taube detaljno je opisao izgled Virovitice, za koju, između ostaloga, kaže da je "gusto naseljeno i živahno trgovište u plodnom i ugodnom kraju".
1781. g.
*
10. travnja - Između grada Virovitice i Franjevačkog samostana sklopljen je ugovor o postavljanju i plaćanju franjevca, učitelja na narodnoj školi, koja ima tri razreda.
1787. g.
*
Umro grof Josip Pejačević u dubokoj starosti. Virovitičko je vlastelinstvo tada pripalo njegovom najstarijem sinu Antunu (umro 1802). Unuk grofa Josipa, također Antun (umro 1838), toliko se zadužio da je 1829. godine čitavo virovitičko vlastelinstvo stavljeno pod prinudnu upravu radi naplate dugova. Treći Antun Pejačević (umro 1862), prodao je 1841. godine vlastelinstvo njemačkim velikašima Schaumburg-Lippe.
1798. g.
*
U iduće dvije godine ruši se stara srednjovjekovna utvrda i priprema teren za izgradnju dvorca.

 

19. stoljeće

1800. g.
*
Započinje gradnja kasnobarokno-klasicističkoga dvorca "Pejačević" u središtu Virovitice.
1802. g.
*
19. svibnja - U gradu je izbila buna jer je vlastelin nastojao na položaju suca zadržati svoga čovjeka.
*
Na virovitičkom vlastelinstvu protiv novog urbarijalnog zakona Ugarskog sabora, izbila pobuna kmetova.
*
Osnovano je Dobrotvorno bolničko društvo, kome je bila svrha: skrb za napuštene i društveno ugrožene. Društvo je imalo vlastitu kuću, neke vrste ubožnicu i nemoćište.
*
Kneževska obitelj iz Njemačke Schaumburg-Lippe kupuje od grofova Pejačević, virovitički posjed i dvorac.
1846.g.
*
U Virovitici na imanju Schaumburg-Lippe radi šećerana s parnim strojem.
1854. g.
*
13. prosinca - U Virovitici je rođen Tomo Maretić, slavist. Umro je u Zagrebu 15. siječnja 1938. godine.
*
U Virovitici se spominje Poštanski ured.
1858. g.
*
Nakon požara prestaje raditi šećerana na imanju Schaumburg­Lippe.
*
1860. g.
*
U gradu je osnovano privatno pjevačko društvo "Veroczer Ge sangverein", iako se među građanima zvalo "Pievni vienac". Članovi društva u idućim će desetljećima biti nositelji kulturnodruštvenoga rada u gradu.
*
2. svibnja - Zastupstvo mjesta Virovitice šalje predstavku saboru da ishodi kod kralja Franje Josipa I. povelju, kojom bi se trgovište Virovitica uzdiglo na čast slobodnoga kraljevskog grada. Pozivajući se na dugu i slavnu prošlost, navodi se da mjesto ima 611 kuća, više od 5000 stanovnika, do 400 obrtnika s osam poveljnih cehova, te niz javnih ustanova. Kralj je predstavku odbio.
1862. g.
*
8. svibnja - Kamen temeljac za novu općinsku zgradu položio je J. J. Štrosmajer.
1864. g.
*
U gradu je počeo raditi prvi parni mlin.
1864. g.
*
8. veljače - U blagovaonici franjevačkog samostana, otvorena je prva izložba domaćih vina.
1866. g.
*
15. rujna - Grad je dobio telegrafski ured.
*
20. travnja - U ulici Ljubljani, nastao je požar koji se proširio u južni i istočni dio grada. U požaru je izgorjelo 856 kuća u sedam ulica, a 450 obitelji ostalo je bez krova nad glavom. O požaru je obaviještena Kraljevska zemaljska vlada u Zagrebu i zatražena pomoć od 7000 forinti.
*
7. svibanj - U Zagrebu u Hrvatskom narodnom kazalištu za pogorjele Virovitičane izvedena je priredba, na kojoj je pročitana pjesma Augusta Šenoe "Za Virovitičane 1871".
1872. g.
*
U gradu je osnovan prvi novčani zavod - Virovitička štedionica d.d., s početnom glavnicom od 60 000 forinti.
*
18. listopada - Održana je izvanredna skupština, a 25. listopada glavna skupština na kojoj je osnovano društvo "Kasino". Društvo djeluje kao čitaonica, uz nastojanje da obuhvati sav kulturni život grada.
*
14. siječnja - Za virovitičko područje osnovano je Učiteljsko društvo.
*
U Virovitici je osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo. 
1876. g.
*
30. siječnja - U Lukaču kod Virovitice, rođen je Bosendorfer Josip, povjesničar.
1878. g.
*
1. siječnja - Franjevačka ljekarna prelazi u ruke svjetovnog ljekarnika Ivana Besza.
*
5. listopada - Održana je konstituirajuća skupština HPD "Rodoljub". Prvi predsjednik društva bio je dr. Josip Matić. Društvo djeluje i danas.
1881. g.
*
30. listopada - Osnovano je društvo "Čitaonica", da unapređuje društveni život u Virovitici.
1883. g.
*
Na inicijativu tadašnjega predsjednika HPD "Rodoljub", dr. Josipa Matića, osnovano je "Društvo za promicanje glazbe". U sklopu društva djelovala je Glazbena škola.
1884. g.
*
25. veljače - Za sudjelovanje u borbi protiv dvojezičnih grbova s hrvatskim i mađarskim napisima, optuženo je 26 Virovitičana. Na sudu ih brane dr. David Starčević i Mijo Tkalčić, zastupnici Stranke prava.
*
17. svibnja - Ugarsko-hrvatski sabor donosi zakonsku odredbu o dozvoli gradnje željezničke pruge Barč-Virovitica-Pakrac.
*
U Virovitici se spominje tiskara, a njezin je vlasnik Theo Ruppert.
1886. g.
*
1. rujna - Za kapelnika i učitelja glazbe, u Viroviticu dolazi Vlašimsky Jan (Ivan). Zborovođa je HPD "Rodoljub" od 1890. do 1919. godine.
1893. g.
*
U Virovitičkom "Kasinu" njemački i mađarski časopisi zamijenjeni su domaćima.
1894. g.
*
Višu pučku školu realnoga smjera otvorio je Isidor Kršnjavi. U početku je imala samo peti i šesti razred, sedmi je otvoren 1900, a osmi 1901. godine.
1899. g.
*
5. lipnja - U gradu je osnovano hrvatsko tamburaško društvo "Sloga".
*
16. rujna - Izlazi prvi broj "Virovitičana" s podnaslovom "Glasilo za promicanje narodnih interesa". Odgovorni urednik bio je Ivan Dobravec Plevnik, a tiskao ga je u svojoj tiskari. Novine su izlazile kao tjednik s manjim prekidima sve do 1940. godine.

 

20. stoljeće

1902. g.
*
Otvorena je Opća javna bolnica. Imala je 57 kreveta, a u njoj je radio jedan liječnik, pet časnih sestara, zavodski sluga i dnevničar.
1904. g.
*
Zidarski radnici i nadničari uspjeli su nakon jednog štrajka izboriti 12-satni radni dan.
*
21. svibnja - Općinsko zastupstvo donosi odluku da se Virovitica ima osvijetliti električnom rasvjetom.
*
14. studenoga - U Virovitici je rođen Franjo Fuis, Fra Ma Fu, novinar. Poginuo krajem 1943. godine.
1910. g.
*
Virovitičko imanje od Schaumburg-Lippea kupio je Ivan grof Drašković.
1912. g.
*
22. svibnja - Virovitička pošta dobila je telefonsku centralu, najprije ukopčanu u promet s Bečom, a potom 1. lipnja 1912. godine i s Trstom.
 
1915. g.
*
Josip Cimerman otvorio je stalni kinematograf.  
 
1918. g.
*
Nakon završetka prvog svjetskog rata, otvorena su četiri razreda virovitičke realne gimnazije, iako je nova školska zgrada dovršena i svečano predana u upotrebu 24. svibnja 1914. godine.
1921. g.
*
Virovitica je proglašena gradom.

2001- © Copyright by D@nijel.info